Svijet oko nas
|
Gepard je najbrži četveronožac. Plavetni kit teži kao 700 dobro utovljenih svinja. Računa se da je prosječna snaga jednog čovjeka 100 W. Francuz Niepce je izumio fotografiju, a postupak je usavršio drugi njegov zemljak Daguerre. 1874. pronađen je prašak DDT koji tamani gamad. Bečki učenjak Landsteiner utvrdio je da krv svih ljudi nije ista. Najviši Jugoslaven, Vehbo Ferhatović iz Novog Pazara, narastao je 232 cm. 1870. izumljen je celuloid. Iste godine Francuz Monier je pronašao beton. Sve to i još puno puno više naučio sam iz enciklopedije za djecu i omladinu Svijet oko nas. A bolje mi je da i ne spominjem sve ono što sam iz nje naučio i onda nemarno zaboravio. Svijet oko nas je svakako bio najvažnija knjiga moga djetinjstva. Zamjena za TV, radio i kompjuter. To je bio moj laptop iz 1967 u izdanju Školske knjige. Jučer sam u nekom velikom spremanju ponovo dohvatio ta dva tvrdoukoričena optimistično ilustrirana sveska. Naravno da se veliko spremanje pretvorilo u veliko čitanje. Izazov je bio neodoljiv. Naprosto sam morao provjeriti koliko katova je imao prvi neboder, koliki je životni vijek muhe i kako izgledaju narodne nošnje naših naroda i narodnosti. Najbolja stvar u Svijetu oko nas je kako su autori uspjeli pogoditi koliko smo mi, djeca, u stanju razumjeti. Sve je napisano baš po mjeri dječje glave. Dobro, nešto je i malo teško, ali vjerujte, vrijedi truda. Jučer sam se razveselio kad sam čitao kako je Eratosten izračunao opseg Zemlje. Ako imate svoj primjerak, provjerite pod natuknicom ZEMLJA. Druga najbolja stvar su ilustracije. U Svijetu oko nas možete proučiti poprečni presjek svega što postoji: nebodera, čovjeka, rudnika, podmornice. Npr. na slici koja prikazuje poprečni presjek mora nalaze se ribič-udičar, čamac, brod koji tone, brodolomci, koralji, naprave za vađenje koralja, hobotnica, ronilac spužvar, moruzgva, lignja, trp, alga i još čudo toga. Kao i u svakoj enciklopediji, i u Svijetu oko nas ima stvari koje nisu bile baš posebno inspirativne. Opet, bili smo dovoljno razumni da shvatimo kako se neke temeljne stvari o SFRJ i našem društvenom uređenju jednostavno moraju znati. Evo, da se podsjetite: ŠTAFETA MLADOSTI. U maju 1945. god. narodi Jugoslavije izrazili su na poseban način svoju ljubav prema drugu Titu. Na njegov rođendan, 25. maja, predane su mu u Zagrebu štafetne palice s pozdravima i čestitkama iz svih naših krajeva. … Taj se lijep i zanimljiv običaj održao i slijedećih godina. … Velika je čast i odlikovanje biti nosilac štafetne palice. One su izrađene najčešće od drveta, kovine, stakla ili druge tvari. Lijepo su ukrašene ili izrezbarene, a u njihovu šupljinu se smjesti lijepim slovima ispisana srdačna čestitka drugu Titu. SAVEZ PIONIRA. Svake godine 29. novembra, na Dan Republike, primaju se učenici prvog razreda osnovne škole u dječju organizaciju Savez pionira. Pred starijim pionirima, pred pionirskom i državnom zastavom, novi pioniri svečano obećavaju da će izvršavati sve zadatke koje od njih traži organizacija pionira. U znak da su postali pioniri, vezuju im crvenu maramu oko vrata…. Pioniri u svojoj organizaciji provode vedro i bogato djetinjstvo. Onda, bilo je i članaka koji nas nisu nešto posebno naučili, ali smo voljeli vidjeti napismeno ono što smo i sami nekako znali dokučiti. Poput: OPHOĐENJE MEĐU LJUDIMA. Na ulici treba hodati pažljivo, a ne zvjerati na sve strane. Ne guraj se bezobzirno i ne budi bučan. … Ne guraj se u vlak, autobus, tramvaj, parobrod, pred kinematografima i drugdje, već stani u red. Naročito je ružno urezivati svoje ime u zidove starih gradova ili se potpisivati po starim slikama. GMAZOVI. Naša najčešća neotrovna zmija je bjelouška. Negdje je drže u kući umjesto mačke da tamani miševe. SAOBRAĆAJ. Svaki auto mora imati i svjetleći pokazivač smjera (žmigavac) da ostali vozači i pješaci vide kamo će auto skrenuti. Tako je otpala potreba da se daju zvučni signali sirenom, a time je znatno smanjena buka na ulicama. Meni su ipak najbolji od najboljih bili članci o postojećim i budućim tehnološkim te znanstvenim otkrićima. Rasplamsavali su mi maštu i ulijevali vjeru u novo doba. ELEKTRIČNA ENERGIJA. Pranje rublja je mučan posao. Danas se sve više upotrebljava stroj za pranje rublja. Ti strojevi mogu imati i uređaj za izažimanje, a ponekad i za sušenje rublja. TELEVIZIJA. Najbolje je da televizor smjestimo u kut sobe, uza zid na kojem su prozori, i to oko 1 m iznad poda. Preko ekrana se mogu staviti filtri od plastike, pa je tada gledanje ugodnije, bez treperenja i bljeskanja. RADIO. Odašiljanje radio programa vrše radio stanice. To su zgrade s mnogo ureda i mnogo namještenika. Najvažnija prostorija u radio stanici je studio. Odatle se u svijet emitiraju vijesti, predavanja, muzika i dr. Studio je osiguran tako da u njega ne dopre buka izvana. Sva su vrata dvostruka i obložena, a prozora i nema. AUTOMATI. Ima raznih tipova elektronskih računskih strojeva. To su uređaji koji ispunjavaju velik dio dvorane. Najveći od njih teže i preko 40 tona, a sastoje se od čitavog niza strojeva s nekoliko tisuća elektronskih cijevi, više stotina kilometara električnih vodova, preko stotinu magnetskih vrpci i drugih uređaja. Oni primaju podatke, provjeravaju ih, računaju, pišu, daju štampane podatke. Eto. Možete se vi sad smješkati. Smješkam se i ja jer sve mi je ovo slatko. Samo što su meni bile predragocjene sve te teorijske spoznaje o veš-mašini, televizoru i računalu od 40 t jer iste nisam imao prilike vidjeti uživo. Svoja dva sveska Svijeta oko nas ne bih se odrekao ni pod prisilom. Nema veze ako faktografija baš više i ne drži svu vodu. Uostalom, s tim se muče i pisane enciklopedije za odrasle. A opet, jeste li znali da u oceanskim dubinama živi riba hijasmodus niger koja ima tako rastežljivo ždrijelo i želudac da može progutati i ribu veću od sebe? Ako niste, to vam je zato što ste propustili pročitati RIBE. Svijet oko nas je priredio Juraj Bukša, a suradnici su mu bili Josip Busija, Viktor Cvitan, dr. Dragutin Franković, Mladen Koritnik, Danica Nola, Viktor Pongrac i ekipa ilustratora. Oni su bili Wikipedia, Discovery Chanel i Đelo Hadžiselimović mog djetinjstva. Za to im se lijepo zahvaljujem. |
