29.01.2008., utorak

Državna matura putuje na fakultet

(ja kofer nosim)

Čini se sada sasvim izvjesnim da će naši školarci koji su upisali prvi razred gimnazije u šk. god 2005/06. svoje srednjoškolsko obrazovanje iduće godine zaključiti polaganjem državne mature. Ista se sudbina godinu dana kasnije sprema i učenicima četverogodišnjih strukovnih i umjetničkih škola.
Ukratko, državna matura je standardizirani završni ispit za učenike srednjih škola. U gimnazijama se sastoji od ispita iz matematike, hrvatskog jezika, stranog jezika te jednog predmeta po izboru učenika. Pritom se ispit iz matematike može polagati na tri razine (višoj, osnovnoj i nižoj), a ispit iz hrvatskog jezika na dvije (višoj i nižoj). Učenici će sami birati razinu zahtjevnosti na kojoj će polagati matematiku i hrvatski.
Mnogo je već rečeno o konceptu državne mature i nema smisla sad o svemu ispočetka. Samo bih dodao, jer za priču je važno, da sam ja pobornik ovog projekta. Mislim da će državna matura konsolidirati srednjoškolsko obrazovanje, objektivizirati i ujednačiti kriterije, suzbiti inflaciju ocjena, zaoštriti odgovornost škola i nastavnika. Dug je put do točke na kojoj se možemo nadati da ćemo osjetiti te efekte, ali od nekud treba početi.

Nije dobro, međutim, što se sve glasnije čuje da bi državna matura imala zamijeniti prijemne ispite na fakultetima. I sam ministar je to izjavio više puta u zadnjih nekoliko dana. Navodno je i Rektorski zbor „suglasan da se rezultati državne mature koriste umjesto postojećih razredbenih postupaka za odabir pristupnika za studij“. Citat je preuzet s nepotpisanog dokumenta MZOS-a. U istom dokumentu se navodi da će se već u ožujku ove godine izdati publikacija koja će buduće studente detaljno informirati o novim uvjetima za upis na pojedine fakultete u akademskoj godini 2009/10.

Mislim da je to krivo i loše. Mislim da u MZOS- ne razumiju razliku između prijemnog ispita i klasifikacijskog (razredbenog) postupka. Položena državna matura može i mora biti dokaz kvalificiranosti za upis na fakultet (a čak i tu možda treba ostaviti rezervu kad je riječ o umjetničkim akademijama), no državna matura ne može rangirati buduće studente.

Uočimo najprije da je rangiranje bitno. Prvo, kapaciteti naših fakulteta su ograničeni, te se svi koji to žele ne mogu slobodno upisati na svaki pojedini studij. Zato je nužno provesti tzv. razredbeni postupak (sportskim jezikom rečeno, formirati rang-listu svih prijavljenih). Od lani je rangiranje još važnije: i kad se upišete na fakultet, vi participirate u plaćanju troškova studija, a visina te participacije direktno ovisi o vašem mjestu na upisnoj rang-listi.

Kad imamo na umu sadašnju vrijednost studenskog statusa i projiciranu vrijednost fakultetske diplome, jasno je da je pravedan i objektivan postupak rangiranja nužan gdje god je više kandidata od raspoloživih mjesta.
Ključno je pitanje može li državna matura preuzeti ulogu klasifikacijskih ispita (popularno nazvanih prijemnim ispitima). Ne može. Evo zašto:
Prvo, kako ćemo uspoređivati one koji su odabrali različite razine matematike i hrvatskog na maturi? Vrijedi li trojka na višoj razini kao petica na nižoj? Ili vrijedi više? Ili manje?
Drugo, ako se, primjera radi, zadržimo samo na matematici i hrvatskom, prethodna primjedba možda i otpada jer je razumno očekivati da će svi koji žele studirati matematiku ili hrvatski na maturi birati višu razinu ovih predmeta. Štoviše, razumno je očekivati i da će svi koji žele studirati matematiku ili hrvatski na maturi dobiti petice iz ovih predmeta. Kako ćemo ih onda razlikovati? Ako primamo 50 studenata i javi se njih 100 svi s peticama iz tog ključnog, strukovnog predmeta, što ćemo onda? Rangirati ih po ocjenama iz biologije, tjelesnog i povijesti? Sve troje je nesumnjivo važno, ali ne baš najrelevantnije za studij hrvatskog jezika i književnosti. Možda mislite da će se javiti samo njih 40 s peticama. Kažem vam da neće. Ali čak ako i da, idućih 40 će imati četvorke i imamo ponovo isti problem. Ukratko, raspon od samo 4 prolazne ocjene s mature neće moći biti dovoljno selektivan.
Treće, i najvažnije. Čak i da potpuno možemo vjerovati ocjenama s državne mature, čak i da su one potpuno selektivne, to nije ono što se hoće. Mi bismo htjeli ranglistu formirati (naravno, uz uvažavanje općeg uspjeha i svih ocjena, kao što uostalom činimo i danas) prvenstveno tako da prepoznamo zainteresiranost, talent i oštroumnost. Nije moguće sve to razabrati iz jedne jedine ocjene koju naši budući studenti donesu s mature, ma kako ta ocjena bila odmjerena.

Ima i drugih argumenata, no oni možda i nisu toliko važni. (Na primjer, kako bi se u rangiranje samo na temelju državne mature uklopili oni koji su maturirali ranije? Čak i ako takvi polože državnu maturu, jasno je da je teško uspoređivati rezultate iz različitih godina. Na primjer, kakve bi posljedice po đake moglo imati biranje ovog ili onog predmeta kao izbornog?)

Zagovornici državne mature kao razredbenog mehanizma pri upisu na fakultete kažu kako je to fini način da se izbjegne korupcija na upisima i smanje (pretjerani) troškovi koje fakulteti naplaćuju za provedbu klasifikacijskog postupka. Mislim da ti argumenti nisu uvjerljivi.
Ako i gdje korupcije ima, treba je suzbiti direktno. Nije valjda da treba ukinuti bolničko liječenje ako se primijeti da je bilo korupcije u pojedinim bolnicama pri sastavljanju listi čekanja.
Slažem se i da je nedopustivo raditi biznis od prijemnih ispita. No i to treba rješavati ukidanjem nekorektnih vodstava fakulteta, ne ukidanjem klasifikacijskog postupka.
Daljnji je argument ministarstva da učenici ne bi trebali dva puta polagati „isto“; jednom na maturi, drugi puta na prijemnima. To nas dovodi natrag na početak priče o nerazumijevanju. Jer naprosto nije tako. Na državnoj maturi se „polaže“. Na klasifikacijskom ispitu se ne polaže ništa. Tamo se u konkurenciji koja je negdje veća, negdje blaža, nastoji izboriti vrlo prestižna i vrlo vrijedna životna pozicija.

? I meni samom ovo djeluje malo prestrogo. Preveliki teret na dječja leđa. Ali, fer je reći da je to tako i tako će biti sve dok je broj mjesta na fakultetima ograničen, a troškovi studija se plaćaju razmjerno mjestu na rang-listi. Konkurencija i kompeticija su tim uvjetima zadane. A kad su već tu, onda je nepravedno selekciju i rangiranje provoditi pregrubim ili neodgovarajućim instrumentima, pa makar alternativa zvučala prestrogo.


Hoće li to umanjiti vrijednost i značaj državne mature? Nipošto. Uostalom, ne treba državna matura biti multipraktik pa da rješava sve probleme kojih se sjetimo. Ako se previše na nju fokusiramo i od nje konstruiramo preveliku polugu, dogodit će se, kako je to već u Sloveniji netko primijetio, da rep počne mahati psom, umjesto da pas veselo maše repom.



- 09:34 - Komentari (10) - Isprintaj - #

< siječanj, 2008 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Komentari On/Off

bok svima! najprije, hvala miri gavranu za naslov koji sam posudio. hvala i tehnickom osoblju bez kojega ovaj blog ne bi bio moguć. za sve ostalo krivite mene.



sarli.euklid@gmail.com

aparatczyk, athenaair, bleki, bolimozak, 4pištolja, 2mama, jimbo, libertybell, nesvrstani, ribafish, svijetuboci, zdenkov kulturni kombi, zrinsko pismo, zvone

+obrati pažnju na reader's digest u lijevom stupcu atheninog bloga.


pollitika


CNN

boja: plava
grad: Zagreb
rijeka: Sava
more: Jadransko
deviza: svetsko, a naše
nogometni klub: LA Galaxy
uzori: Karl May, Christine Nöstlinger, Mato Lovrak
frustracija: torta od sira
atletičar: Luciano Sušanj
posao: Moj
legenda: Ćiro Blažević
nogometni klub: Dinamo, Zagreb
uzor: natporučnik Lukaš
boss: The Boss
simpatija: Ana Štefok
film: Sjever-sjeverozapad
plan: nemam
gdje nisam bio a želio bih otići: Japan
uzor: kojot iz ptice trkačice
tenis: McEnroe i Federer
hrana: pohani šnicli, ćevapi i sve
TV: Milka Babović
radio: muzičke špice od emisija "Po vašem izboru", "Sport-muzika-sport" (a.k.a."Sport i glazba"), "Dogodilo se na današnji dan", "Siesta latina". Jednom ću ih postat. Ako mi pomognete da ih nađem, blagodarim.
novine: Plavi vjesnik, Šator koji se trese, Polet, St. Louis Post Dispatch
stajling: Trifon Ivanov
političar: nema
moto: keksi
moto: It's OK!





Free Hit Counters
Free Hit Counters

Društvo
Ovaj grad ima previše novca
Bože, èuvaj Hrvatsku!
What We Talk About When We Talk About ...
Vozaèka
Nature i društvo
Gdje zapinje sa zakonima?
Jutarnji 1 i 2
Stoj! Tko ide?
8. mart
To su najbolji navijaèi na svijetu
1. maj
Hitna služba
Okabe, Thompson, Primorac, Di Canio, Židak
Živo blato
Ime i prezime
Million euro baby
Platiti, molim!
RH protiv Mehe A.
Neæe on meni u naslov, ni sluèajno!
Schladming? Pih.
Ovo ne smije proæi nekažnjeno!
Elitno pitanje
Gordana Lukaè Koritnik
Slobodni tjednik Nacional
Marisol u Dubravi
Nazovi B. radi ... procjene
Policija na ispitu
Policija na ispitu
Tko to tamo šuti
Otvoreno pismo vozaèu vozila marke Audi, registracijskih oznaka ZG 9009 IJ
Kino Hrvatska
CSI Zagreb
Utakmica u nogama
Hitler u našem sokaku

Škola
Kamo na maturalac - Katmandu, Cancun ili Ognjena Zemlja
Novi kineski duæan
Apparent rari nantes in gurgite vasto
Štrajk
De nautis
Bolonja
Pogled u susjedovo dvorište: doktorice i medicinska braæa
Tko želi biti znanstveni novak
Školarine
Novi udžbenici za novo doba
Prosvjed na matematici: studentima premalo ispita
Škola
Državna matura putuje na fakultet
Instruktori negativne matematike
MZOŠ
Bolonja, revisited
Kaznena prijava protiv neimenovanih poèinitelja


Politika
Pitanje za poreznike
Portfelj bez ministra
Glavaš spašen, sudbina ostalih još uvijek neizvjesna
Mirovine, Vol I. Tko je kriv?
Nije sukob interesa
Mirovine, Vol II. Problem novih umirovljenika
Kad biste znali koliko vas volim, plakali biste od sreæe
Struènjaci stižu
Mirovine, Vol. III. Mirovinska strategija SDP-a
Kako sam kupio novi auto
Hebrangizacija krenula
Ordonans na izborima
Natrag u garažu
D'Hondt
Holdingu ima tko da piše
ZERP
ZERP je opijum za narod
Referendum
Good morning America, how are you!
John McCain


Sport
Ledene staze
Dinamo - Hajduk 27:27
1. poluvrijeme
Slalomski junaci dana
Pet rukometnih želja
Prvenstvo svijeta u konspiraciji
Francuzi zaustavili favorite
Svjetsko prvenstvo u stolnom tenisu: nema predaje
Zaslužni majstori sporta
Mala zemlja za veliku maturu
Sportske novosti
Bravo, Blanka
Ajax
Bend it like Beckham
Reykjavik, 18.1.08. Zbogom, Bobby!
Euro 2008: Odabrana poglavlja, Vol. I
Euro 2008: Odabrana poglavlja, Vol II
Olimpijski
Kretanje u neprijateljskoj pozadini
Kradljivci sporta
Stefan Holm
Sportski pregled


Glazba
Hi fi
The Wild, the Innocent and the E Street Dream
A sada ...
Dylan
Bruce Springsteen na San Siru

Razno
Znanstveni pristup èekanju u redovima
Sutra æu baciti radio kroz prozor
2007.
2007. ctd.
IBM
E, moj Olivere, to je niz!
Me, myself, Irene i velike crne škare
Garmisch
Limete
Da Vincijev codex
Moguæe je!
Domaæa zadaæa
Puding od narandže
Brkovi: update
Zloèin u vrtiæu
Vrlo pouèan vikend
Grand Plavac Modri
Zaustavna traka
Poslovièno zbunjen
Èestitka ZET-u
Uvod u nostalgiènu kombinatoriku
Muški genitiv
Dogodilo se na današnji dan
Sva sreæa da je tjedan pri kraju
Stankoviæu, sjedni, 1!
Što se èeka?
Svijet oko nas
ZAN2240
Ponekad treba izgubiti novèanik
Sapore di sale
Što te nema
Koje boje su makedonski vatrogasci?
Uvod u osnove medijske viktimologije
Otvor' ženo Studenu, man' se oèenaša
Ležeæi policajci i kriza identiteta
Nestala adresa
Bagaža
2007., tjedan 42
Kakofonija
HRTV uništa
Da sam ja netko
Male tajne malih od kužine
2008
Èestitka
Simca
Skrivena kamera
Poluvremenske reklame
Samo za odrasle
Ovo je kraj
Drvosjeèa da sam ja
Šarli u nevoljama
Višedimenzionalni Einstein
Doèek
Istinite prièe
Isprika
For the Record
0:0
Prvomajska èestitka
Život u zoni
Nisi sam
Bunch of things that happened
Nije lako, ali je lijepo i korisno ...
Akcija
Cabaret
North by Northeast
Pyongyang Calling
Domaæica može u mirovinu
Život je toèno ovdje